Upute i pojmovnik

Upute za unos statističkih podataka

Opis pokazatelja uspješnosti prema HRN ISO 11620(2014)

Tumač knjižnično statističkih pojmova

ADMINISTRATIVNA JEDINICA – knjižnica ili skupina knjižnica koje djeluju pod jednom knjižničnom upravom. Administrativna jedinica se može sastojati od središnje knjižnice i ogranaka, odnosno podružnica.

AKTIVNI KORISNIK – različito se definira u uputama za pojedine vrste knjižnica.

AKTIVNI POSUĐIVAČ – upisani korisnik koji je posudio barem jednu jedinicu građe u izvještajnom razdoblju. Posudba mora biti evidentirana u knjižničnom sustavu ili na klasičan način (kartonski džepić korisnika).

AUDIOVIZUALNA GRAĐA – vrsta neknjižne građe koja se može upotrebljavati samo uz pomoć neke sprave, poput projektora, čitača/čitala, naprave za povećavanje itd. U audiovizualnu građu ubrajaju se filmovi (filmske kasete, kutije, kolutovi i petlje), mikrooblici (mikrofilmovi, mikrolistići), videosnimke (videovrpce, videokasete, videokutije i videodiskovi), vizualne projekcije (dijafilmovi, dijapozitivi, prozirnice, stereografi, mikroskopski preparati) i zvučne snimke (gramofonske ploče, kompaktni diskovi, magnetofonske vrpce, zvučne kasete i zvučne kutije) – definicija iz Smjernica za audiovizualnu građu IFLA.

BAZA PODATAKA – zbirka elektronički pohranjenih opisnih zapisa ili sadržajnih jedinica (uključujući informacije, cjelovite tekstove, slike i zvuk) sa jedinstvenim korisničkim sučeljem za pretraživanje i rukovanje podacima.

BROŠURA – tiskana publikacija od najmanje 5, a najviše 48 stranica.

ČASOPIS – periodička publikacija u više svezaka čije izlaženje nije vremenski ograničeno, tj., koja se osniva s namjerom da izlazi u neograničenom broju svezaka. Izlazi u više ili manje redovnim vremenskim razmacima.

DIGITALIZIRANA GRAĐA – preslike izvornika izrađene postupkom digitalizacije odnosno pretvorbom u digitalni oblik. Digitalizirani mogu biti različiti oblici poput teksta, audio, video građe itd.

DIGITALNA GRAĐA U IZVORNO DIGITALNOM OBLIKU – građa koja je izvorno nastala u digitalnom obliku, kao što su npr. e-knjige, e-časopisi, e-novine i drugi digitalni dokumenti obrađeni i pohranjeni u repozitoriju ustanove.

DIPLOMIRANI KNJIŽNIČAR – osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja, odnosno studij knjižničarskog usmjerenja kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ili završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja u roku od 3 godine od dana zapošljavanja, te položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara.

EDUKACIJA KNJIŽNIČNOG OSOBLJA – organizirana i prethodno planirana predavanja koja se mogu održavati u knjižnici ili izvan nje, a može ih izvoditi knjižnično osoblje ili vanjski suradnici, stručnjaci za pojedina predmetna područja ili ekspertne sustave (npr. tečajevi CSSU-a, tečajevi SRCE-a, radionice i predavanja na skupovima iz područja informacijsko-komunikacijskih znanosti, edukacija o sadržaju mrežnih stranica i sl.). Uključuje online edukacije (npr. webinari).

EDUKACIJA KORISNIKA – programi edukacije s razrađenim planom predavanja, s ciljem usvajanja znanja i vještina za korištenje knjižnice i drugih informacijskih i tehničkih usluga, a može uključiti obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, poduku o informacijskoj tehnologiji i mrežnim uslugama s edukativnim sadržajima.

EDUKACIJSKE RADIONICE – aktivnosti koje organizira stručni knjižničarski djelatnik za korisnike. Edukacija korisnika definira se kao program edukacije ustanovljen s posebnim planom predavanja s ciljem podučavanja korisnika za korištenje knjižnice i drugih informacijskih i tehničkih usluga. Edukacija korisnika obuhvaća i obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, poduku o informacijskoj tehnologiji i mrežnim uslugama s edukativnim sadržajima. Edukacije u sklopu projekta računaju se samo ako je projekt namijenjen korisnicima knjižnice.

EKVIVALENT PUNOGA RADNOG VREMENA (FTE) – ukupan broj zaposlenika knjižnice mjeren s obzirom na puno radno vrijeme. Svaki zaposlenik koji radi puno radno vrijeme broji se kao 1,0 FTE. Radnik koji radi na pola radnog vremena broji se kao 0,5 FTE.

ELEKTRONIČKA DOSTAVA DOKUMENATA (POSREDOVANO) – elektronički prijenos dokumenta ili dijela dokumenta iz knjižnične zbirke korisniku/knjižnici, posredovano knjižničnim osobljem, ne nužno putem druge knjižnice. Posredovani elektronički prijenos dokumenata može biti besplatan (kada knjižnica dostavlja npr. članak iz baza podataka za koje postoji nacionalna i/ili sveučilišna licenca) ili uz naknadu (kada se članak naručuje preko neke knjižnice iz inozemstva koji knjižnica mora platiti).

ELEKTRONIČKA KNJIGA – jedna ili više računalnih datoteka omeđenog sadržaja, koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku (na CD ROM-u, DVD-u).

ELEKTRONIČKA ZBIRKA – izvori u elektroničkom formatu kao dio knjižnične zbirke, bilo da su izvorno digitalni ili digitalizirani.

ELEKTRONIČKI IZVORI – izvori u kojim je moguće pretraživanje i/ili preuzimati jedinice sadržaja kao što su: portali digitalizirane građe, institucijski repozitoriji te pretplaćene baze podataka i zbirke elektroničkih časopisa i knjiga.

FIZIČKA POSJETA – čin ulaska korisnika u prostore knjižnice kako bi se koristila jedna od usluga koje knjižnica pruža.

FOND – ukupnost građe u svim formatima koju posjeduje knjižnica.

GRAFIČKA GRAĐA – dvodimenzionalna slika (ili skup slika) proizvedena u izvornom obliku tehnikom kao što je crtanje, graviranje, slikanje ili fotografiranje. Grafička je građa u pravilu dostupna golim okom, iako ponekad (stereografi) njezina upotreba zahtijeva poseban uređaj.

INFORMACIJSKI ZAHTJEV – korisnički zahtjevi postavljeni osobno ili na druge načine knjižnici, npr. e-mailom, popunjenim listićem za informacijski upit i sl.

INVENTARIZIRANA JEDINICA – jedinica knjižnične građe koja je upisana u inventarnu knjigu te je time postala dijelom fonda knjižnice.

JEDINICA GRAĐE – entitet intelektualnog i/ili umjetničkog sadržaja, opipljiv ili neopipljiv, koji je temelj bibliografskog opisa, a zamišljen je, proizveden i/ili objavljen kao cjelina. Obuhvaća tekst, glazbu, nepokretne i pokretne slike, grafičku građu, karte, zvučne snimke i videosnimke, elektroničke podatke ili programe, uključujući i građu koja se objavljuje kao serijska.

KARTOGRAFSKA GRAĐA – prikaz, u cjelini ili djelomice, Zemlje ili nekog nebeskog tijela u bilo kojem mjerilu, poput dvomenzionalnih ili trodimenzionalnih zemljopisnih karata i planova; aeronautičkih i nautičkih karata te karata neba; globusa; blok-dijagrama; dijelova karata; zračnih, satelitskih i svemirskih fotografija; daljinskih opažanja; atlasa; prikaza iz ptičje perspektive.

KNJIGA – neperiodička publikacija koja bez korica ima najmanje 49 stranica, a objavljena je u određenoj zemlji i dostupna javnosti.

KNJIŽNICA – pravna osoba koja obavlja knjižničnu djelatnost (sukladno odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti).

KNJIŽNICA U SASTAVU – ustrojstvena jedinica ustanove ili druge pravne osobe koja obavlja knjižničnu djelatnost (sukladno odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti).

KNJIŽNIČAR – osoba koja ima završen preddiplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva,  završen drugi preddiplomski studij, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13), uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na preddiplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od zapošljavanja te  položen stručni ispit za knjižničara.

KNJIŽNIČARSKI SAVJETNIK – osoba koja ima najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara, stručna znanja kojima je nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara stečeno još najmanje 500 bodova u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti koja su prilog ovom Pravilniku.

KNJIŽNIČNA DOGAĐANJA – aktivnosti organizirane za korisnike s književnom, kulturnom ili društvenom namjenom, npr. posjete autora, čitateljske skupine, književne susrete, izložbe.

KNJIŽNIČNA STANICA – zbirka od najmanje 250 knjiga koje središnja narodna knjižnica ustupa na određeno vrijeme nekoj pravnoj osobi, a korisnike opslužuje diplomirani knjižničar u određene dane, i to najmanje 5 sati tjedno.

KNJIŽNIČNA ZBIRKA – dio fonda knjižnice organiziran prema određenom stručnom načelu.

KNJIŽNIČNI OGRANAK/PODRUŽNICA/PODRUČNA KNJIŽNICA – ustrojbeni dio administrativne jedinice knjižnice, smješten na izdvojenoj lokaciji koji pruža usluge korisnicima.

KNJIŽNIČNI STACIONAR – zbirka od najmanje 100 knjiga koje središnja narodna knjižnica ustupa na određeno vrijeme nekoj pravnoj osobi, a korisnike opslužuje volonter, zaposlenik dotične pravne osobe koji je za taj rad osposobljen u matičnoj knjižnici. Knjižnični stacionar radi najmanje 2 sata tjedno.

KORISNIČKI PROSTOR (neto korisnički prostor) – iskoristivi prostor za korisničke usluge. Uključuje prostor za čitanje, učenje (individualno ili grupno), posudbu, upute i informacije te druge usluge, prostore u kojima korisnici samostalno koriste knjižnicu (posudba i vraćanje građe, automatsko razduživanje i zaduživanje), također i područja za rekreaciju i komunikaciju/odmor i druženje, višenamjenske dvorane, prostori za osobe koje su se iznenada razboljele i ulazno predvorje/aula, kao i područja s građom u otvorenom pristupu kao sastavni dijelovi korisničkih službi.

KORISNIČKO MJESTO – sjedeće mjesto za korisnika (sjedeće mjesto za odmor se isključuje).

MEĐUKNJIŽNIČNA POSUDBA – posudba dokumenta u materijalnom obliku (knjige) ili dostava dokumenta kao preslike iz jedne knjižnice drugoj koja nije pod istom upravom. Obuhvaća i elektronički posredovanu dostavu dokumenata.

METODA UZORKOVANJA (ručnog brojanja) – utvrđivanje broja jedinica knjižnične građe posuđenih/korištenih u prostoru knjižnice na svim lokacijama tijekom reprezentativnog razdoblja.

MIKROOBLIK – jedinica građe sa slikama koje su premalene da bi se mogle čitati golim ljudskim okom; namijenjena je povećavanju kod uporabe.

MULTIFUNKCIJSKI UREĐAJ – onaj koji ima dvije ili više funkcija (npr. pisač – skener; pisač – skener – fotokopirni uređaj i sl.)

NASLOV – predstavlja cjelinu bez obzira je li objavljena u jednome ili više svezaka ili na jednom ili više nositelja zapisa.

NEFORMALNO OBRAZOVANJE – stručno usavršavanje knjižničara (obuhvaća stručne skupove, okrugle stolove, tečajeve, radionice i sl.)

NOVINE – serijska jedinica građe koja se izdaje u čestim razmacima, obično dnevno, tjedno ili polutjedno i koja izvještava o tekućim zbivanjima i temama od javnog interesa.

OCJENSKI RADOVI – radovi koji su uvjet za završetak studija i stjecanje određenog naziva ili stupnja tercijarnog obrazovanja. U Hrvatskoj oni uključuju doktorski rad ili disertaciju (na kraju poslijediplomskog sveučilišnog studija), diplomski rad (na kraju diplomskog i integriranog diplomskog i preddiplomskog sveučilišnog studija) i završni rad (na kraju svih ostalih studija, no često označava završni rad preddiplomskog studija).

OMEĐENA GRAĐA – jedinica građe koja je potpuna u jednom dijelu ili se namjerava upotpuniti u konačnom broju dijelova.

OTPIS – postupak uklanjanja zastarjelih, uništenih i dotrajalih jedinica knjižnične građe iz fonda knjižnice.

POKRETNA KNJIŽNICA (bibliobus) – pokretni odjel knjižnice koji koristi posebno opremljeno i namješteno vozilo za neposredno dostavljanje građe i pružanje usluga korisnicima.

POMOĆNI KNJIŽNIČAR – osoba koja ima završenu četverogodišnju srednju školu i položen stručni ispit za pomoćnog knjižničara.

POSJETA – čin ulaska u prostore knjižnice ili pristupa mrežnoj stranici knjižnice kako bi se koristila jedna od usluga koje knjižnica pruža.

POSUDBA – izravna transakcija posuđivanja ili dostave jedinice u ne-elektroničkom obliku (npr. knjiga) ili elektroničkog dokumenta na fizičkom nosaču (npr. CD-ROM) ili drugom uređaju (npr. čitač e-knjige) ili prijenos elektroničkog dokumenta jednom korisniku na određeno vremensko razdoblje (npr. e-knjiga). Posudbe uključuju registrirane posudbe u knjižnici (posudbe in situ).

POTENCIJALNI KORISNICI – populacija koju knjižnica treba uslužiti su osobe kojima je prvenstveno namijenjena knjižnična usluga i građa.

PRIHOD KNJIŽNICE – financijska sredstva osigurana od financijera za redovnu djelatnost knjižnice.

PRINOVA – dokument ili jedinica građe koja se dodaje zbirci u vrijeme izvještajnog razdoblja.

PRIPRAVNIK – stručni knjižnični djelatnik bez položenog stručnog ispita.

RASHOD KNJIŽNICE – izdatak nastao vođenjem knjižnice.

RUKOPIS – originalna građa pisana rukom ili na pisaćem stroju.

SAMOSTALNA KNJIŽNICA – samostalna javna ustanova, odnosno registrirana pravna osoba koja obavlja knjižničnu djelatnost u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

SERIJSKA GRAĐA – neomeđena jedinica građe, bez unaprijed utvrđena kraja izlaženja, obično numerirana i objavljena u uzastopnim sveščićima i dijelovima. Primjeri za serijsku građu su časopisi, revije, elektronički časopisi, neomeđeni popisi, godišnji izvještaji, novine i nizovi omeđenih jedinica građe.

SISTEMSKI KNJIŽNIČAR – osoba koja je stekla zvanje magistra struke i u svojem radu spaja knjižničarska i informatička znanja.

STRUČNO USAVRŠAVANJE – organizirana i prethodno planirana predavanja koja se mogu održavati u knjižnici ili izvan nje, a može ih izvoditi  knjižnično osoblje ili vanjski stručnjaci, stručnjaci za pojedina predmetna područja ili ekspertne sustave.

SVEŠČIĆ – jedan od uzastopnih dijelova serijske jedinice građe.

SVEZAK – fizička jedinica bilo kojega tiskanog djela ili rukopisa sadržanoga u jednom uvezu.

UKUPAN PROSTOR (bruto površina) – prostor koji zauzima zgrada ili zgrade knjižnice i uključuje predvorje, prostor za osoblje, spremišta i servisne prostore, dizala, stubište, hodnike, terase, prostore za upravljanje komunalnom infrastrukturom (održavanje, tj. prostor koji zauzima oprema za grijanje i hlađenje).

VIRTUALNA POSJETA – individualna vanjska virtualna posjeta mrežnim stranicama i katalogu  knjižnice.

VIŠI KNJIŽNIČAR – osoba koja ima položen stručni ispit za diplomiranog knjižničar, najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon položenog stručnog ispita za diplomiranog knjižničara, stručna znanja kojima je stečeno najmanje 400 bodova u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti koja su prilog ovom Pravilniku.

VLASTITI PRIHOD – prihod koji stvara knjižnica. Vlastiti prihod odnosi se na prihode dobivene od obavljanja usluga i/ili isporuke dobara na tržištu, poput prodaje vlastitih izdanja ili najma prostora, prihode od osnovne djelatnosti knjižnice kao što su prihod od članarina, zakasnina, prihod od imovine (kamate), prihod od pomoći i donacija.

VOLONTER – osoba koja dobrovoljno i besplatno ili uz minimalnu naknadu obavlja poslove u knjižnici.

Napomena: Sve definicije su u skladu su s normom HRN ISO 2789:2014 Informacije i dokumentacija – Međunarodna knjižnična statistika, odnosno ISO 2789:2013 Information and documentation – International library statistics i Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019).